Zlatko Vujović, politički analitičar:
– Nadam da je namjera Vlade da se poštuje Zakon o državljanstvu, a ne da se na vještački način pokuša promijeniti volja birača.
Vic
Dana :)
- Kako se na mađarskom kaže fudbal?
- Ideš-hodaš meni-dodaš.
- Zašto plavuša stavlja sat na ranu?
- Vrijeme liječi sve rane...
Pita turista seljaka
- E, ‘oću li stići na voz za Moskvu?
- Ako vas vidi moj bik stižete!
Moj doktor DR JELENA BOŽILOVIĆ ĐUROVIĆ, MEDICINSKI HEMIČAR SA GETE UNIVERZITETAÂ U FRANKFURTU OBJAŠNJAVA NAČIN DJELOVANJA FAJZEROVE VAKCINEdr jelena Božilović ĐurovićVakcina ne utiče na gene Ova vakcina daje poruku našem tijelu kako izgleda dio virusa i inicira proizvodnju antitijela bez kontakta sa pravim virusom, a kada dođe do kontakta virus bude prepoznat i neutralisan prije razmnožavanja - rekla je dr Đurović
Ljudska vrsta neprekidno je izložena mnoštvu bakterija i virusa, a razlog zašto nijesmo stalno bolesni je taj što imamo izgrađen imunitet na njih. Novorođenčad dobijaju inunitet još od majke i tokom života ga ojačavaju. Kada se pojavi neki novi virus na koji nijesmo imuni naš organizam nije u stanju da se odbrani i dolazi do pojave simptoma bolesti - objašnjava dr Jelena Božilović Đurović, medicinski hemičar sa Gete Univerziteta u Frankfurtu.
Kako je istakla, tijelo koje je napadnuto virusom, na koji organizam nema imunitet, dozvoljava virusu da se razmnožava u nama.
- Organizam prepoznaje virus kad se on već razmnižio i napao. Tada dolazi do aktivacije imunog sistema i naš organizam kreće da proizvodi antitijela, ali se tada razvijaju i simptomi bolesti kao što su temeratura, malaksalost itd. Koliko brzo i koliko uspješno će se jedan pojedinac izboriti sa novim virusom zavisi od opšteg zdravstvenog, ali i psihičkog stanja pojedinca. Ukoliko pak imamo izgrađen imunitet, nakon ulaska virusa u naš organizam, on biva prepoznat od strane antitijela koja već postoje u našem tijelu, koja ga okružuju i blokiraju njegovo širenje. Time virus biva jako brzo neutralisan - kazala je dr Božilović Đurović.
Pored prirodnog, organizam može steći i vještački imunitet procesom imunizacije, tj. vakcinacijom.
Najčešća pitanja koja stižu na adresu dr Božilović su vezana za novu mRNK vakcinu i kako ona djeluje.
- Naš genetski materijal smješten je u DNK, on je statičan molekul koji mi poznajemo kao gen. Informacija sa DNK se u prirodi prepisuje na RNK i tako se šalju poruke organizmu šta treba da radi. RNK je molekul koji se kreće po organizmu i prenosi poruke, ali on nije gen. Dio RNK u kojem se nalazi poruka je mRNK. Ovo „m” potiče od engleske riječi messenger što znači prenosilac poruka. Dakle, mRNK vakcina nije genska vakcina i ne može da utiče na naše gene. Izvršioci tih poruka od DNK su ustvari poteini koji se nalaze u našem organizmu, a RNK kada prenese poruku se raspadne i nestane iz organizma. Proteini su isto makromolekuli koji izvršavaju razne funkcije u našem organizmu, jedna od njih je i borba protiv virusa. Uloga proteina je da blokiraju virus. Nova tehnologija mRNK vakcine se fokusira upravo na taj proces. Prirodno antitijela bi bila proizvedena od našeg imunog sitema onda kada bi se virus razmnožio u organizmu. mRNK vakcina radi tako što daje poruku našem tijelu kako izgleda dio virusa i inicira proizvodnju antitijela bez kontakta sa pravim virusom. To omogućava da kada do kontakta sa pravim virusom dođe on bude prepoznat i neutralisan prije razmnožavanja - rekla je dr Đurović.
Mnogi se pitaju kako je moguće da je vakcina tako brzo napravljena.
- Više faktora je uticalo na to. Današnji stepen razvoja nauke dozvoljava da se struktura virusa pročita veoma brzo, onda se definiše koji dio virusa koju ulogu ima i odlučuje se koja će se poruka poslati organizmu preko mRNK vakcine. Inače, ova tehnologija razvoja mRNK vakcine je prvobitno bila razvijena za rak, i na njoj se radi već više od 20 godina. U ovom slučaju proces prekliničkog ispitivanja je ubrzan i skraćen sa par godina na oko šest nedjelja. Ono na čemu se uvijek jako puno vremena gubilo je proces prikupljanja novca za istraživanja, dobijanja odobrenja od strane regulatornih tijela, kao i traženje dobrovoljaca za testiranje. Sve te teškoće u slučaju korona virusa gotovo da nijesu postojale tako da je proces razvoja bio neuobičajeno brz - naglasila je dr Božilović Đurović.
Ono što se ne zna je, kako je kazala, koliko ćemo dugo imati imunitet posle vakcinacije.
– To se uvijek razlikuje kod svakog pojedinca tako da ovaj faktor ne bi trebalo da igra ulogu prilikom donošenja odluke o primanju vakcine - ističe naša sagovornica.
Kako je pojasnila, prema dosadašnjim podacima Fajzerova vakcina izaziva jako malo komplikacija.
– Samo jedan od sto hiljada ljudi ima veće komplikacije od vakcine, dok se komplikacije od posledice infekcije korona virsom javljaju kod deset od sto oboljelih, a čak dvoje od sto inficiranih umre.
Nakon vakcinacije se mogu javiti blaži simptomi.
- Laki simptomi kao što su kratkotrajna malaksalost, blago povišena temperatura, bol u ruci i mišićima su normalne reakcije na bilo koju vrstu vakcinu i one se dešavaju često - zaključial je dr Božilović Đurović.
D.T.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
Uslovi korišćenja
Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama.
Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.